Matematički

Matematički dokaz

Već to da nešto postoji udovoljava tvrdnji da bi moglo postojati beskonačan broj puta. Kod te je tvrdnje zapravo riječ samo o pitanju dimenzije.

O točki kao jednom od osnovnih pojmova matematike u matematičkim je udžbenicima zapisano da postoji taj beskonačno mali element prostora bez dimenzije. Ipak, to ne vrijedi jer i točka ne može postojati bez jedne, tj. četvrte dimenzije – vremena.

Doduše, vremena kao četvrte dimenzije jesmo svjesni, a ovu dimenziju nepravedno ne smatramo ravnopravnom ostalim trima. Naime, nedostaje nam matematički dokaz o njihovoj potpunoj ravnopravnosti.

Ako postoji jedna točka, to znači da može postojati i više točaka. No, kako je točka bez prostorskih dimenzija, to znači da bi druge točke mogle postojati samo na mjestu prve. A točke koje se prekrivaju u matematici predstavljaju tek jednu točku, a to znači da postojanje više točaka uopće ne bi bilo moguće. Da bi mogle postojati barem dvije točke koje se ne prekrivaju, potrebna je prva dimenzija – ona određuje daljinu među točkama.

A kroz dvije točke prolazi pravac – geometrijsko tijelo prve dimenzije. No, ako postoji jedan pravac, to znači da može postojati i više pravaca. A budući da u prostoru prve dimenzije svaki pravac prekriva prvi pravac, u matematici to predstavlja tek jedan pravac. Da bi mogla postojati barem dva pravca, potrebna nam je još druga dimenzija. Na taj način dobijemo dva pravca i time ravninu – geometrijsko tijelo dviju prostornih dimenzija.

No, ako postoji jedna ravnina, to znači da može postojati i više ravnina. Budući da bi svaka ravnina u prostoru dviju dimenzija prekrivala prvu ravninu, to bi u matematici predstavljalo tek jednu ravninu. Da bi moglo postojati više ravnina, potrebna nam je treća dimenzija. Na taj način dobijemo beskonačan prostor – geometrijsko tijelo triju dimenzija.

Iako se čini da prostor ne može postojati više puta, a da ne prekriva samoga sebe, ipak je beskonačan u svim trima dimenzijama. Ali postoji i četvrta dimenzija – dimenzija koja više sveobuhvatnim prostorima omogućuje postojanje bez prekrivanja. Ta je dimenzija vrijeme, a njega određuje geometrijsko tijelo bez prostornih dimenzija – točka.

Svaka točka, dakle, određuje vrijeme, a iz toga proizlazi da je vrijeme osnovna dimenzija svake točke. Drugačije rečeno – točka predstavlja vrijeme (t).

Taj dosad nedostajući temeljni član matematike koji Život razotkriva u trećem svijetu povezan je sa sedmim dokazom.