REI

REI je novo razumijevanje ljudske psihe. Predstavlja temelje djelovanja našeg uma i osvjetljuje pozadinu naših misli. Iako je iz mnogih povijesnih izvora očigledno da su tim znanjem raspolagale već drevne civilizacije, nije jasno kako je to moglo biti izgubljeno te nam je toliko vremena ostalo prikriveno.

Svaka informacija koju naše tijelo percipira u okolini, bila to riječ koju čujemo, slika koju gledamo ili miris koji osjetimo, za nas se promijeni u podatak tek kad taj osjet obradi naš mozak. On je sposoban prihvatiti ili odbiti, ocijeniti ili okrenuti po svome baš sve. Na taj način čovjek, nesvjesno, od prvog trenutka života stvara svoj vlastiti svijet koji shvaća kao jedinu postojeću istinu. Kako živimo svatko u svome svijetu, vjerujemo da su jednaki i svi ostali svjetovi, i iako slutimo da među nama postoje razlike, teško si možemo predočiti koliko su naši svjetovi zapravo različiti. A te razlike i njihovo nerazumijevanje izvor su svih naših problema u međusobnim odnosima.

Bili smo svjesni toga da naše misli stvaraju svjesni i nesvjesni procesi. Ali to nije bilo dovoljno da bismo mogli razumjeti izvor temeljnih razlika među nama. Sve dosad nismo uvidjeli da u našem mozgu djeluju tri neovisna sustava koji se međusobno veoma razlikuju prema svojim svojstvima i djelovanju. Svaki od njih je zaseban razum i svaki želi imati prevlast. No, iako se bore za vlast, jedan bez drugoga ne mogu, i iako imaju podijeljena područja djelovanja, jedan može preostalu dvojicu sasvim nadglasati. Odnos moći među njima uspostavlja se u razdoblju odrastanja, a to za cijeli život određuje naš karakter. Našim svijetom može zavladati bilo koji od njih.

Među razumima mogući su sljedeći odnosi:

Na prvo mjesto može se postaviti jedan od razuma, a ostaloj dvojici preostaje podređena uloga.

Na prvo mjesto mogu se postaviti zajedno dva razuma te tako u podređenom položaju ostaje jedan sam.

Odnos moći može se rasporediti prema ključu: najvažniji, srednje važan, najmanje važan.

Na taj način dobivamo dvanaest različitih rasporeda koji predstavljaju dvanaest ljudskih karaktera.

Tri opisana razuma odsad ćemo imenovati Racio, Emocio i Instinkt. No, odmah je potrebno dodati da njihova imena nemaju puno zajedničkog s dosad poznatim značenjem tih riječi; stoga Racio nije razuman, Emocio nije emocionalan i Instinkt nije nagonski.

Tablica prikazuje dvanaest ljudskih karaktera. Veličina slova pokazuje odnos moći među razumima.

Već samo pogledom na preglednu tablicu možemo ustanoviti da prvi redak predstavljaju karakteri u kojima prevlast ima Racio, u drugom je dominantan Emocio, u trećem Instinkt, a u zadnjem su retku tzv. parni karakteri koji upravo zbog te svoje dvojnosti imaju posebna svojstva. Na taj način slične karaktere povežemo u četiri grupe sa sličnim svojstvima.

Svojstva najvažnijeg razuma u karakteru ujedno su i dominantna svojstva tog karaktera.

Razumi su posve ravnopravni – nijedan nije bolji ili lošiji od drugog i svaki ima svoje vrline i mane, ali su različito prilagođeni različitim okolnostima. Instinkt se najbolje snalazi u neimaštini, Emocio je stvoren za izobilje, a Racio je najučinkovitiji u okolnostima koje se brzo mijenjaju. Jedan od razumâ na taj način može biti u određenim okolnostima uspješniji od preostale dvojice.

Instinkt

Instinkt je najstariji razum. Temelj su njegovog svijeta različiti strahovi koje dodjeljuje svakoj stvari i svim okolnostima. Vjeruje da u svijetu loše prevlada nad dobrim. Njegov je primarni zadatak zaštita, stoga je njegovo djelovanje usmjereno k prepoznavanju opasnosti u okolini. Njegova je obrana bijeg. Instinkt je izrazito oprezan, nepovjerljiv, sumnjičav i uglavnom pesimističan. Njegov je ključni motiv zavist. Po prirodi je radišan i savjestan, kreativan i radoznao. Instinkt je suzdržan i od svih razuma najosjećajniji jer se od straha pred gubitkom snažno veže uz bliske mu osobe. Češće vlada ženama.

Emocio

Emocio je Instinktova suprotnost. Razmišlja slikama, njih sastavlja u mozaike i povezuje ih u cjelinu. Vjeruje da u životu dobro prevlada nad lošim. Njegov je primarni zadatak prepoznavati subjekte koji su okolini bolje prilagođeni nego on. Izrazito je povjerljiv, toliko da je već i lakovjeran, te sve vidi ružičasto. Čezne za novim iskustvima, voli putovati, društven je, čak i olako živi, lijen je, bezbrižan i neodgovoran. Odličan je improvizator i rođeni hedonist. On mora biti u središtu pažnje, stoga svojim postupcima često podsjeća na dijete. Tjera ga natjecateljski duh, a njegova je obrana napad. Češće vlada muškarcima.

Racio

Racio je najmlađi razum. Djeluje analitički i razumno, stoga se čini promišljen, zreo, odrastao. Za njega su karakteristični predviđanje i planiranje. Racio je jedini razum kojega smo svjesni pa ga zato shvaćamo kao svijest. Vlada brojkama i riječima, precizan je i dosljedan, sistematičan i proračunat. Nije kreativan i ne poznaje suosjećanje. Tjera ga pohlepa, a vlada podjednako muškarcima i ženama.

Sami svoj karakter ne možemo prepoznati. Razlog za to krije se u tome što sebe procjenjujemo svojim dominantnim razumom koji je podešen tako da je ishodišno uvijek naše vlastito razmišljanje. Razlog se krije i u tome što usporedbi s drugima zapravo nemamo jer njih opet procjenjujemo prema svojim misaonim uzorcima. Na taj način svaki um za sebe smatra da je razuman, pravedan i da je u pravu, stoga ljudi u jednakim okolnostima donose različite odluke.

Drugi problem kod prepoznavanja karaktera je u misaonim procesima jer različiti procesi vode do jednakog razultata. Kako kod ljudi vidimo samo rezultate njihovih razmišljanja, no ne i puteve kojima su stigli do njih, procjenjujemo njihova djela svatko po svome. Zbog toga među nama cijelo vrijeme dolazi do međusobnog nerazumijevanja, ali to najčešće ni ne primjećujemo.